AigaV3ProductBackground

UV malamalama atonu e te le iloa

O lenei taumafanafana, o le maualuga o le vevela o le lalolagi, o faʻalavelave faʻafuaseʻi e pei o le lamala ma le afi na sosoʻo ai, faʻateleina le manaʻomia o le malosi, ae faʻaitiitia le gaosiga o le malosi e pei o le eletise ma le malosi faaniukilia.O fa'ato'aga, faigafaiva ma fagafa'ato'aga na matua a'afia lava ile lāmala ma mu.fa'aitiitiga o gaosiga i tulaga eseese.

E tusa ai ma le National Climate Center o Saina, o loʻo faʻamoemoe e mafai ona oʻo atu le maualuga o le maualuga o le tau i lenei tausaga i le tulaga sili ona malosi talu ona amata faʻamaumauga atoa i le 1961, ae o le faʻagasologa o le vevela maualuga o loʻo i ai nei e leʻi sili atu nai lo le 2013.

I Europa, na faʻailoa mai talu ai nei e le World Meteorological Organization o Iulai o le tausaga nei na aofia ai i le tolu pito i luga o Iulai sili ona vevela talu ona amata faʻamaumauga o le vaʻai, talepeina faʻamaumauga maualuga o le vevela i le tele o vaega o le lalolagi, ma le tele o vaega i Europa na aʻafia i le umi ma le vevela. galu vevela malosi.

O faʻamatalaga lata mai mai le European Drought Observatory (EDO) o loʻo faʻaalia ai i le ogatotonu o le faaiuga o Iulai, 47% o le Iuni a Europa sa i ai i se tulaga "lapataiga", ma o le 17% o le fanua na ulufale i le tulaga maualuga o le "mataala" tulaga. ona o le lamala.

E tusa ma le 6 pasene o le itu i sisifo o Amerika o loʻo i ai i le ogaoga o lamala, o le maualuga o le lapataiga o le lamala, e tusa ai ma le US Drought Monitor (USDM).I lenei setete, e pei ona faʻamatalaina e le US Drought Monitoring Agency, o faʻatoʻaga faʻalotoifale ma vao e feagai ma le mamafa tele, faʻapea foʻi ma le le lava o le vai.

25

O a mafuaaga o le ogaoga o le tau?O iinei ou te fia sii maia le "faifaatoaga hypothesis" ma le "Archer hypothesis" i le tusi "tolu tino" e talanoa ai e uiga ia i latou.

Manatu a le au faifaato'aga: o lo'o i ai se vaega o pipi i luga o le fa'ato'aga, ma e sau le faifa'ato'aga e fafaga i latou i le 11 i le taeao i aso uma.Na matauina e se saienitisi i le pipi lenei mea ofoofogia ma matauina mo le toeitiiti atoa le tausaga e aunoa ma se tuusaunoaga.O lea, na ia mauaina ai foi le tulafono sili i le atulaulau: e sau meaai i le 11:00 i taeao uma.Na faalauiloa ai lenei tulafono i tagata uma i le taeao o le Aso Faafetai, ae e lei oo mai meaai i le 11:00 i lena taeao.Na sau le faifaatoʻaga ma fasiotia i latou uma.

Manatu o le tagata fana: o loʻo i ai se tagata fana maʻai na te faia se pu i le 10cm uma i luga o se taula.Seʻi manatu o loo iai se foafoaga atamai e lua ona itu o loo ola i lenei taulaʻiga.Ina ua uma ona matauina lo latou lava atulaulau, na maua ai e saienitisi i totonu ia i latou se tulafono sili: o iunite uma e 10cm, e tatau ona i ai se pu.Latou te manatu i amioga fa'afuase'i a le tagata fanafana ma'ai o le tulafono u'amea i lo latou lava atulaulau.

O a mafuaaga o suiga o le tau o le lalolagi?E ui ina tele suʻesuʻega na faia e le climatologists, e leai se faʻamatalaga autasi ona o le lavelave o lenei mataupu.E masani ona iloa o mea e mafua ai suiga o le tau o le susulu o le la, tufatufaina o eleele ma le sami, taamilosaga o le ea, mauga mu ma gaioiga a tagata.

26
27

O a mafuaaga o le mafanafana ma le maalili o le tau o le lalolagi?E ui ina tele suʻesuʻega na faia e tagata suʻesuʻe o le tau, ona o le lavelave o lenei mataupu, e leai se faʻamatalaga autasi.O mea e sili ona iloa e mafua ai suiga o le tau o: faʻavevelaina o le la, tufatufaina atu o eleele ma sami, taʻamilosaga o le ea, mauga mu, ma gaioiga a tagata.

Ou te manatu o le susulu o le la e tele sona sao i le mafanafana ma le maalili o le tau o le lalolagi, ma o le susulu o le la e fesootai ma le gaioiga a le la lava ia, o le faasipa o le taamilosaga o le lalolagi ma le radius o le taamilosaga a le lalolagi, ma e oo lava i le fa'ata'amilo o le la fa'ata'amilo i le Milky Way.

O nisi faʻamatalaga o loʻo faʻaalia ai o le siʻitia o le vevela o le lalolagi ua faʻateleina ai le liusuavai o glaciers, ma i le taimi lava e tasi, o le tau mafanafana ua tuleia atili i uta, lea na mafua ai le faateleina o timuga i matu i sisifo o Saina, ma iu ai ina avea le tau i matu i sisifo o Saina. faateleina le susu.

28

O le tau o le lalolagi e mafai ona vaevaeina i: le vaitau o le greenhouse ma le Age Aisa Tele.E silia ma le 85% o le 4.6 piliona tausaga le tala faasolopito o le lalolagi ua avea ma vaitaimi o le greenhouse.E le'i i ai ni 'aisa continental i luga o le lalolagi i le vaitaimi o le greenhouse, e o'o lava i North ma South Poles.Talu mai le faavaeina o le lalolagi, e le itiiti ifo ma le lima tausaga o le aisa tetele, o tausaga taitasi e faitau sefulu miliona tausaga.I le maualuga o le Great Ice Age, o le Arctic ma Antarctic ice ice na ufitia ai se vaega lautele, e sili atu i le 30% o le aofaʻi atoa o luga.Pe a faatusatusa i nei taamilosaga uumi ma suiga tetele i le talafaasolopito o le lalolagi, o suiga o le tau na oo i ai tagata i le faitau afe o tausaga o le aganuu e le taua.Pe a faatusatusa i gaioiga o tino faaselesitila ma papatusi tectonic, o le aafiaga o gaoioiga a tagata i le tau o le lalolagi e foliga mai o se mataua i le sami.

E iai le ta'amilosaga o le la e tusa ma le 11 tausaga.2020~2024 tupu o le vanu tausaga o sunspots.Pe maalili pe mafanafana le tau, o le a aumaia ai suiga i tagata soifua, e aofia ai faʻafitauli o meaʻai.E tutupu mea uma i le la.E 7 ituaiga o malamalama vaʻaia e faʻaosoina e le la, ma o le malamalama le vaaia e aofia ai foʻi le ultraviolet, infrared, ma ave eseese.E iai ni lanu o le la, ae na'o le 7 lanu e mafai ona tatou va'aia i le mata le lava.Ioe, pe a uma ona pala le la, e iai foʻi alaleo e le mafai ona tatou vaʻaia i le susulu o le la: moli ultraviolet (laina) ma le malamalama infrared (laina).E mafai ona vaevaeina ave o le Ultraviolet i ituaiga nei e tusa ai ma spectra eseese, ma eseese foi aafiaga spectral e ese foi:

30

Po o le a lava le mafuaaga o le vevela o le lalolagi, o le tiute o i tatou taitoatasi o le tausia lelei o lo tatou atunuu ma puipuia lo tatou lalolagi!


Taimi meli: Aukuso-19-2022